STAV:

Za čašu vina

Nikola Jančić, glavni i odgovorni urednik časopisa "Vino"

Naraslu potrebu proizvođača vina za prezentiranjem svojih proizvoda i veliko interesovanje potrošača za vinom i nesnalaženje zvaničnih sajamskih kuća, iskoristili su snalažljivi preduzetnici uspešnim organizovanjem raznih festivala i salona vina pokazujući tako našoj publici kako to može lepo, zabavno čak i edukativno da bude i naravno da se tu sklope i neki poslovi.

Dugo godina smo bili, što se vinske kulture tiče, potpuno zapuštena zemlja. Ono što je u tom pogledu nešto i vredelo polako je odumiralo. Trebalo je da prođe dosta godina kako bi se kod nas shvatilo da se dobro vino danas uspešno i ekonomski opravdano ne može proizvoditi po tehnologiji naših dedova već na način na koji upućuje savremeno vinogradarstvo i enološka nauka.

Jedino su velike vinarije u tzv. "društvenom sektoru" primenjivale, koliko toliko, nekakvu savremenu proizvodnju vina dok je ogroman broj malih proizvođača tvrdoglavo, uglavnom iz neznanja, radio po receptu svojih dedova.

Na sreću sazrela je nova generacija proizvođača a i potrošača. Vremena su se promenila i sve je veći broj onih proizvođača koji imaju svremeni način proizvodnje a čija su vina uglavnom kvalitetna i sa kojima mogu slobodno da izađu na svetsko tržište.

Sa druge strane, na ovom našem Balkanu posebno u zemljama koje nisu imale baš previše razvijenu vinsku kulturu kao i mi, vino postaje sve važnije i prestižnije piće. Sve je više prodavnica po gradovima koje imaju bogatu ponudu vina iz celog sveta i koje mame potrošače a oni bi rado da sve to probaju i nekako sebi odaberu ono što im najviše prija kako po ukusu tako i po džepu. Možda zbog svega tog naši domaći uznapredovali proizvođači hteli bi da vide gde je njihovo mesto u toj konkurenciji. Najbolje mesto za tako nešto bio bi zvaničan kvalitetan "Balkanski" sajam vina organizovan u našoj zemlji. Verovatno nikada ranije, ovde u Srbiji u tolikoj meri nije postojala istovremena potreba proizvođača i potrošača vina da se na jednom mestu okupe i svako zadovolji svoj interes. Šteta je što ne postoji na republičkom nivou udruženje proizvođača vina koje bi moglo da artikuliše svoje potrebe i saučestvuje u organizovanju jednog ovakvog sajma. Novosadski Poljoprivredni sajam, beogradski sajam "Svet vina" i leskovaćki Sajam vina kao zvanićni sajmovi u Srbiji, sa najboljom infrastrukturom za ovakve manifestacije u ovom poslu se nisu baš najbolje snašli. Tu, u ovom vremenu, naraslu potrebu proizvođača vina za prezentiranjem svojih proizvoda i veliko interesovanje potrošača za vinom i nesnalaženje zvaničnih sajamskih kuća, iskoristili su snalažljivi preduzetnici uspešnim organizovanjem raznih festivala i salona vina pokazujući tako našoj publici kako to može lepo, zabavno čak i edukativno da bude i naravno da se tu sklope i neki poslovi. Međutim, to je dobro kao međufaza samo dotle dok se ne stvore uslovi za jedan ozbiljan sajam vina ili dok neki od ovih preduzetničkih manifestacija ne preraste u takav sajam.

Očigledno, kako potrošačima tako i proizvođačima vina u Srbiji a i u ostalim državama u ovom delu Evrope potreban je veliki i jak sajam vina što će dolazeće vreme pokazati. Od nas zavisi da li će to biti kod nas ili u nekoj državi u našem okruženju, zavisno od toga kako čemo se prema ovoj situaciji odnositi.

Komentari na ovaj članak:

7. mart 2007. 13:17
sadam
dobro je

Vaš komentar:

Ime
E-mail
Komentar