STAV:

Slabosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Prof. dr Miladin M. Ševarlić Predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije

Zakon o poljoprivrednom zemljištu je već u prvoj godini primene prouzrokovao brojne i nepoželjne konfrotacije između vlasnika registrovanih individualnih poljoprivrednih gazdinstava i radnika i rukovodstva neprivatizovanih odnosno radnika i vlasnika privatnih poljoprivrednih preduzeća, zbog čega je neophodna svestrana i kritička analiza održivosti pojedinih njegovih odredbi.
Na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu 14. marta 2007. godine održan je Naučno-stručni skup na kome su razmatrane dve aktuelne agrarno-političke teme:
1)     Da li su Srbiji potrebni veliki agrobiznis sistemi?
2)     Slabosti  Zakona o poljoprivrednom zemljištu i potreba njegove hitne izmene.
Skup su organizovali Društvo agrarnih ekonomista Srbije (DAES) i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, uz prisustvo predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS (g. Danilo Golubović – državni sekretar, g. Zoran Knežević – načelnik Odeljenja za agrarne resurse). Pored njih,  učešće u radu skupa su uzeli naučni radnici sa Poljoprivrednog fakulteta Novom Sadu i instituta iz oblasti agroprivrede, predstavnici Privredne komore Vojvodine i većeg broja regionalnih privrednih komora, Zadružnog saveza Srbije, većeg broja poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga i Saveza samostalnih sindikata Srbije i Vojvodine.
Na osnovu uvodnih izlaganja predstavnika organizatora Skupa (prof. dr Miladin Ševarlić, g. Milan Prostran, prof. dr Ratko Nikolić, prof. dr Dragan Glamočić), agrobiznis firmi (g. Dragan Satarić – PIK Bečej, Zoran Jezdović - PIK Zlatibor) i Saveza samostalnih sindikata Vojvodine (g-đa Jelena Češljević), kao i većeg broja diskusija u toku četvoročasovne rasprave, a u cilju upoznavanja šire naučne i stručne javnosti, nadležnih državnih organa i parlamentarnih političkih stranaka, DAES je, u svojstvu izvršnog organizatora, uobličio sledeće:
Z A K Lj U Č K E
1)      U poljoprivredi i agroindustriji se stvara oko 35% društvenog proizvoda a poljoprivredno-prehrambeni proizvodi učestvuju sa 20% u vrednosti izvoza Srbije, čemu značajno doprinose velike agrobiznis firme – i to neuporedivo više nego što je njihovo učešće u korišćenju raspoloživog zemljišta (uključujući i korišćene površine u državnoj svojini).
2)      Imajući u vidu značaj i ulogu agroprivrede u privrednoj strukturi naše zemlje, učesnici Skupa su na kraju rasprave jednoglasno zauzeli stav da aktivnosti Ministarstva poljoprivrede treba da dobiju veći značaj u programu rada Vlade i u budžetu Republike Srbije a ministar poljoprivrede treba da bude adekvatna stručna i politička ličnost koju će podržavati dominantni deo naše nauke i struke i većina proizvođača u svim sektorima vlasništva (zemljoradnička domaćinstva, zadruge i preduzeća), odnosno ličnost koja će da okuplja i aktivira domaću "pamet" i proizvođače a ne da ih svojim izjavama i postupcima javno omalovažava i diskriminiše kao što je to često bio slučaj u protekle tri godine.
3)      Nasuprot praksi u proteklih tri godine, u realizaciji buduće agrarne politike nedopustivo je da ogromna većina neregistrovanih zemljoradničkih gazdinstava (od 95% u 2004-toj do 65% krajem 2006-te) ostanu potpuno izvan delokruga rada Ministarstva poljoprivrede, kao i da određene mere agrarne politike potpuno diskriminišu pojedine vrste subjekata privređivanja (zadruge i preduzeća) u poljoprivredi Srbije. Poseban problem je odsustvo transparentnosti u realizaciji pojedinih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede (nedostupnost spiska registrovanih poljoprivrednih gazdinstava kojima su odobreni dugoročni krediti), što ima izrazito negativne političke konotacije u pogledu kredibiliteta ne samo resornog ministarstva već i Vlade Srbije.
4)      Na osnovu naučno-stručnih argumenata nesporno je da su Srbiji potrebni i veliki agrobiznis sistemi, i to:
a) kao nosioci horizontalne (u cilju interesnog povezivanja porodičnih gazdinstava i manjih preduzeća i zadruga bez sopstvenih prerađivačkih i distributivnih kapaciteta) i vertikalne integracije (radi efikasnijeg i ekonomičnijeg funkcionisanja reprodukcione celine proizvodnje, prerade i plasmana) i
b) kao nacionalni agroprivredni lideri sa savremenom tehnikom i tehnologijom proizvodnje i organizacije resursno i ekonomski potencijalno konkurentne na međunarodnom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
5)      Zakon o poljoprivrednom zemljištu je već u prvoj godini primene prouzrokovao brojne i nepoželjne konfrotacije između vlasnika registrovanih individualnih poljoprivrednih gazdinstava i radnika i rukovodstva neprivatizovanih odnosno radnika i vlasnika privatnih poljoprivrednih preduzeća, zbog čega je neophodna svestrana i kritička analiza održivosti pojedinih njegovih odredbi. Njegova osnovna slabost proizilazi iz organizaciono-tehnološki i ekonomski anahronog omogućavanja usitnjavanja velikih uređenih zemljišnih kompleksa u državnoj svojini i devastaciji izuzetno značajnih sredstava uloženih u programe uređenja i zaštite državnog poljoprivrednog zemljišta u proteklih pet decenija. Nasuprot rasparčavanju uređenih zemljišnih kompleksa, na uređenju usitnjenih i obrađivanju stotine hiljada hektara neobrađenih oranica praktično ništa nije učinjeno u proteklim godinama. Zbog toga je obim poljoprivredne proizvodnje (posebno stočarske) još uvek značajno ispod nivoa koji smo ostvarivali dalekih 1980-tih, a danas sve više zaostajemo i u odnosu na rezultate susednih zemalja (Mađarska, Bugarska, ...) koje su tada bile daleko iza Srbije.
6)      Smatramo da Zakon o poljoprivrednom zemljištu treba po hitnom postupku dopuniti i izmeniti tako da zemljište u državnoj svojini ostane na korišćenju:
a) neprivatizovanim poljoprivrednim preduzećima do okončanja njihove privatizacije i zemljoradničkim zadrugama do donošenja novog zakona o zadrugama;
b) privatizovanim poljoprivrednim preduzećima kojima je državno zemljište neophodno radi obezbeđenja tzv. sanitarnog koridora oko farmi i za proizvodnju stočne hrane za održivi razvoj stočarskih farmi, proizvodnju semenskog i sadnog materijala u kooperaciji sa naučno-istraživačkim institutima i drugim ovlašćenim semenskim firmama i proizvodnju poljoprivrednih sirovina neophodnih za rentabilno korišćenje ranije nabavljene mehanizacije i izgrađenih doradnih i prerađivačkih kapaciteta tih preduzeća;
v) poljoprivrednim preduzećima i zadrugama dok ne istekne eksploatacioni period investicionih ulaganja u programe uređenja i zaštite državnog zemljišta, a po osnovu prava korišćenja i raspolaganja stečenih pre donošenja predmetnog Zakona;
g) za sve napred navedene slučajeve visinu zakupnine treba da određuje resorno ministarstvo, a na bazi već utvrđenog katastarskog prihoda za predmetno zemljište.
Ostali predlozi za izmenu i dopunu Zakona o poljoprivrednom zemljištu biće dostavljeni Ministarstvu poljoprivrede i Odboru za poljoprivredu Skupštine Republike Srbije.

Komentari na ovaj članak:

27. mart 2007. 07:49
tarana
posle pročitane tačke 6, pomislih, ovo ko da je gosn satarić piso. i gle čuda, tu je...
27. mart 2007. 08:06
Đorđe Simović, urednik magazina
Poštovani čitaoci, za vreme 90-tih i "njegove" vladavine (uz pomoć "TV Bastilje")zarekao sam se da ću ako ikada budem imao bilo kakav medij ili bio u prilici da uređujem, uvek pustiti i "drugu stranu" i mišljenja sa kojim se ne slažem. Nisam u miljeu polarizovanih strana u ovom slučaju (G17+ i tima okupljenog oko profesora Ševarlića), ali mislim da ljudima treba pružiti šansu da argumentovano iznesu svoje mišljenje.
28. mart 2007. 08:54
Jelena
Ne primećujem da omogućavate i drugoj strani da iznese svoje mišljenje. Sve što vi radite na ovom sajtuje daleko je od objektivnog i nepristrasnog izveštavanja. Primer a to je i gornji tekst. Gde je tu druga strana?
28. mart 2007. 16:24
Prof. dr Miladin M. Sevarlic
U potpunosti podrzavam Urednika g. Djordja Simovica i sve zagovornike ideje da se cuje i druga strana, odnosno sve strane jer ih u ovoj zemljisno-politickoj aktuelnosti ima vise od dve: 1)seljaci - paori koji su zainteresovani za zakup drzavnog zemljista, 2)radnici u poljoprivrednim preduzecima koja nisu privatizovana i koji su decenijama ulagali sredstva i u uredjenje drzavnog poljoprivrednog zemljista - a koje bilo koji zakupac moze ostaviti bez tog neophodnog sredstva za rad, 3)vlasnici kupljenih poljoprivrednih preduzeca - posebno oni koji su ta preduzeca kupili pre donosenja aktuelnog Zakona o poljoprivrednom zemljistu i u medjuvremenu ulozili sredstva u rekultivaciju tog zemljista, 4) zemljoradnicke zadruge koje koriste drzavno zemljiste - od cega je dobar deo povrsina u decenijama ranije nepriznatoj ZADRUZNOJ odnosno KOLEKTIVNOJ PRIVATNOJ SVOJINI, 5) Drzava koja je objektivno zainteresovana barem za dve stvari: a) da obezbedi maksimalno moguci ravnopravan pristup korisnicima drzavnog zemljista - vodeci racuna da nacionalna steta ne bude veca od pojedinacne koristi; i b)da obezbedi sto vece izvore prihoda za ukupan drzavni i posebno agrarni budzet po osnovu davanja u zakup drzavnog zemljista; i 6) naucne institucije - da bi mogle da vrse neutralna tehnicko-tehnoloska i organizaciono-ekonomska istrazivanja na razlicitim velicinama poseda. Buduci da se u okviru agroekonomske nauke posebno bavim zemljisnom politikom (magistarska teza i doktorska disertacija, brojni radovi i projekti, javne rasprave i dr.), u cilju objektivnog sagledavanja argumenata ZA i PROTIV veoma mi je stalo da se odvija ARGUMENTOVANA i KOREKTNA RASPRAVA izmedju pripadnika svih napred navedenih grupa koje su zainteresovane za ucesce u razmatranju posledica primene Zakona o poljoprivrednom zemljistu. Inace, u vezi ovog Zakona i zakona uopste, nadam se da cemo se oko toga barem svi sloziti - SVI ZAKONI SU REZULTAT ODNOSA SNAGA I POTREBA DRUSTVA U DATIM OKOLNOSTIMA i SVI ZAKONI SU PODLOZNI PROMENAMA - neki brze a neki sporije. Tako je, i tako ce i biti i sa ovim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. Sa licnog stanovista uvek mi je PRIORITETNO da li ce UKUPNA STETA biti VECA ili MANJA od UKUPNIH PRIHODA odnosno efekata bilo kog zakona. Ako je UKUPNA STETA veca od UKUPNIH PRIHODA koji ce se postici primenom ovog Zakona o poljoprivrednom zemljistu - a to se matematicki moze izracunati - verujem da cemo se svi sloziti zarad nas i generacija koje dolaze posle nas, da takav Zakon treba menjati. Istovremeno, bilo kom pojedincu ili bilo kojoj organizovanoj ili neorganizovanoj grupi zainteresovanih stojim na raspolaganju za direktan razgovor po ovoj temi u mojoj radnoj sobi broj 331 na III spratu Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, ul. Nemanjina 6, i to: a) svakog utorka u vremenu od 13,30 do 15.00 casova i to bez prethodne najave i ugovaranja sastanka, kao i b) bilo kojeg drugog dana i u drugo vreme, uz prethodni telefonski dogovor (011/2615-315, lokal 403) da bi usaglasili vreme sastanka. P.S. Kafu, mineralnu vodu i eventualno po jednu casicu nekog drugog pica prihvatam da obezbedim ja, kao sto je to obicaj i kod svakog dobrog domacina u nasoj Srbiji - gde svake godine ostaje NEOBRADJENO najmanje 200.000 oranica! A bolji poznavaoci prilika na terenu govore da je neobradjenih oranica i nekoliko puta vise, a za njihovu obradu niko nije zainteresovan? Zasto?
29. mart 2007. 08:30
tarana
"gde svake godine ostaje NEOBRADJENO najmanje 200.000 oranica! A bolji poznavaoci prilika na terenu govore da je neobradjenih oranica i nekoliko puta vise, a za njihovu obradu niko nije zainteresovan? Zasto?" cekajte, SVAKE godine vam ostaje neobrađeno 6% površina i vi još niste dijagnostikovali ZAŠTO? čime se vi onda uopšte bavite ljudi? kad kažem "vi" ne mislim lično na vas, nego na ljude od struke i one koji kreiraju poljoprivrednu politiku u ovoj zemlji. pa još kažete, parafraziram: "a možda je to i nekoliko puta više od 6%". kol'ko puta? da li je to 12%, 18%, 24%?
29. mart 2007. 10:58
Đorđe Simović, urednik magazina
Poštovana Jelena (pravo ili nick ime), pa upravo su komentari mesta na kojima možete da iznesete svoje mišljenje. Kao drugo, pošaljite autorski tekst za rubriku Stav (ili neku drugu)i mi ćemo ga objaviti. Svako dobro.
4. april 2007. 21:07
milan
Profesore,Amerika i Engleska nece biti zemlja proleterska-ako niste znali.

Vaš komentar:

Ime
E-mail
Komentar